Ognjen Strpic
2004-02-12 08:56:23 UTC
u threadu o Autisticima pojavili su se neki, čini mi se, važni pointovi
oko političkih posljedica slobodnog softvera. da se ne zagube, mali
praksa sudionika nije politički motivirana. Pisci slobodnih "programa,
drajvera, prijevoda" djeluju subverzivno utoliko što u području
intelektualnog vlasništva ne pristaju na ortodoksna pravila igre, koja
danas zloupotrebljavaju vlasnici softvera (od prisvajanja Unix kôda
sedamdesetih do kasnijeg "strateškog" ponašanja npr. Microsofta ili
Cisca[*], a s manje uspjeha i Applea i mnogih drugih).
S jedne strane, dakle, motivi za doprinos mogu biti sasvim nepolitički.
S druge strane, koncepcija slobodnog softvera je dovoljno široka da može
obuhvatiti i vrlo različite političke pozicije, od anarho-liberalnih,
koje se protive svakoj regulaciji, do radikalno komunističkih, koje (po
mom mišljenju pogrešno) u njemu vide novu trasu za dokidanje intelektualnog
vlasništva.
Drugim riječima, samo sudjelovanje u zajednici slobodnog softvera uopće ne
mora biti političko djelovanje (kako sugerira Edgar), ili može biti
djelovanje s posve oprečnih pozicija; svejedno, ono uvijek ima političke
posljedice. Čak ne bih rekao ni da svijest o tome automatski proizvodi i
političnost samog djelovanja, iako svjedoči o stanovitom gubitku
ideološke nevinosti.
Ipak čini mi se da, možda s onu stranu lijevo-desnih političkih pozicija,
inzistiranje na slobodi dijeljenja i otvorenosti za inovacije može biti
politički stav, osobito ako se poveže s općenitijim problemom pretjerane
regulacije svega i svačega: ne-softverskog intelektualnog vlasništva,
ali i npr. radijskog spektra i druge infrastrukture koja potiče, odnosno
sputava razmjenu i stvaranje.
[O tome više u Lawrence Lessig, _The future of ideas. The fate of the
commons in a connected world_, i _Code and other laws of cyberspace_ (s
pravničkog stajališta), Pekka Himanen, _Hakerska etika i duh
informacijskog doba_ (sa sociološkog stajališta),
http://boo.mi2.hr/~ognjen/radio.html (o regulaciji radija),
http://www.thething.it/netart/netart1.pdf (u kontekstu umjetnosti, na
talijanskom), http://boo.mi2.hr/~ognjen/tekst/barbrook-reg.html (u
kontekstu lijeve politike)]
[*] o čemu više u Oleg Maštruko, razgovori uz ćevape (neobjavljeno)
Ognjen
FuT hr.comp.gnu
oko političkih posljedica slobodnog softvera. da se ne zagube, mali
Programi, driveri, prijevodi, multimedija, sofverska poboljsanja...
To je ono s cim se Linuxasi trebaju baviti, a ne politikom.
Tim istim stvarima se trebaju baviti i Microsoftasi (pa tako i Oleg
Mastruko), sa apsolutno istim stvarima. Po cemu se razlikuju? Po
politici, dragi Josipe, po politici.
Kakve ja imam veze sa Microsoftom pa ja cak ne koristim niti jedan
jedini njihov proizvod. Da sutra nestanu ne bih nista izgubio.
Svi vi moderni advokati i zvonari Crkve Linusove grijesite u temeljima
i to kod stavljanja prvog kamena.
Zasto, o zasto svi krecete od toga da Linux i Open source ideja
koja je nastala puno prije njega ima za cilj srusiti zli Microsoftov
imperij i natjerati imperatora u osobi Billa Gatesa da na koljenima
moli za komadic trzista na kojem moze vladati.
Mislim da je ovo krivi nacin razmisljanja. Ja sav svoj posao radim
na Linux-u, ali to ne znaci da je Linux manje tvoj nego moj. Linux
je kao zrak, pripada svima. I ne cinis ti nikome uslugu ako
si doma ili negdje instaliras Linux, osim samome sebi.
ali iTo je ono s cim se Linuxasi trebaju baviti, a ne politikom.
Tim istim stvarima se trebaju baviti i Microsoftasi (pa tako i Oleg
Mastruko), sa apsolutno istim stvarima. Po cemu se razlikuju? Po
politici, dragi Josipe, po politici.
Kakve ja imam veze sa Microsoftom pa ja cak ne koristim niti jedan
jedini njihov proizvod. Da sutra nestanu ne bih nista izgubio.
Svi vi moderni advokati i zvonari Crkve Linusove grijesite u temeljima
i to kod stavljanja prvog kamena.
Zasto, o zasto svi krecete od toga da Linux i Open source ideja
koja je nastala puno prije njega ima za cilj srusiti zli Microsoftov
imperij i natjerati imperatora u osobi Billa Gatesa da na koljenima
moli za komadic trzista na kojem moze vladati.
Mislim da je ovo krivi nacin razmisljanja. Ja sav svoj posao radim
na Linux-u, ali to ne znaci da je Linux manje tvoj nego moj. Linux
je kao zrak, pripada svima. I ne cinis ti nikome uslugu ako
si doma ili negdje instaliras Linux, osim samome sebi.
To je dobra stvar za sve osim za monopoliste.
...Tvrdio si da Linux zajednica politicki djeluje. Ako sve gledas
kao politiku onda vjerojatno svatko politicki djeluje...
Skuzio si! Svatko politicki djeluje! Samo moze biti toga svjestan ili
nesvestan.
A i ne djeluje. Definicija je rastezljiva. No kada bismo uzeli onog
bisera Aristotelosa i njegovo "O Anthropos einai zoon polhteikon.",
onda si svakako u pravu. Ali; sada dolazimo do dileme što je to
zapravo politika i da li možemo i dalje nesvjesno politizirati, bez da
to zovemo "političkim djelovanjem", budući da se tu smisao rasprave o
upotrebi termina političkog djelovanja gubi, time, što ne postoji
nikakvo drugo značajnije društveno javno djelovanje po toj definiciji.
Mislim da pokret za slobodni softver ima političke posljedice, čak i kadkao politiku onda vjerojatno svatko politicki djeluje...
Skuzio si! Svatko politicki djeluje! Samo moze biti toga svjestan ili
nesvestan.
A i ne djeluje. Definicija je rastezljiva. No kada bismo uzeli onog
bisera Aristotelosa i njegovo "O Anthropos einai zoon polhteikon.",
onda si svakako u pravu. Ali; sada dolazimo do dileme što je to
zapravo politika i da li možemo i dalje nesvjesno politizirati, bez da
to zovemo "političkim djelovanjem", budući da se tu smisao rasprave o
upotrebi termina političkog djelovanja gubi, time, što ne postoji
nikakvo drugo značajnije društveno javno djelovanje po toj definiciji.
praksa sudionika nije politički motivirana. Pisci slobodnih "programa,
drajvera, prijevoda" djeluju subverzivno utoliko što u području
intelektualnog vlasništva ne pristaju na ortodoksna pravila igre, koja
danas zloupotrebljavaju vlasnici softvera (od prisvajanja Unix kôda
sedamdesetih do kasnijeg "strateškog" ponašanja npr. Microsofta ili
Cisca[*], a s manje uspjeha i Applea i mnogih drugih).
S jedne strane, dakle, motivi za doprinos mogu biti sasvim nepolitički.
S druge strane, koncepcija slobodnog softvera je dovoljno široka da može
obuhvatiti i vrlo različite političke pozicije, od anarho-liberalnih,
koje se protive svakoj regulaciji, do radikalno komunističkih, koje (po
mom mišljenju pogrešno) u njemu vide novu trasu za dokidanje intelektualnog
vlasništva.
Drugim riječima, samo sudjelovanje u zajednici slobodnog softvera uopće ne
mora biti političko djelovanje (kako sugerira Edgar), ili može biti
djelovanje s posve oprečnih pozicija; svejedno, ono uvijek ima političke
posljedice. Čak ne bih rekao ni da svijest o tome automatski proizvodi i
političnost samog djelovanja, iako svjedoči o stanovitom gubitku
ideološke nevinosti.
Ipak čini mi se da, možda s onu stranu lijevo-desnih političkih pozicija,
inzistiranje na slobodi dijeljenja i otvorenosti za inovacije može biti
politički stav, osobito ako se poveže s općenitijim problemom pretjerane
regulacije svega i svačega: ne-softverskog intelektualnog vlasništva,
ali i npr. radijskog spektra i druge infrastrukture koja potiče, odnosno
sputava razmjenu i stvaranje.
[O tome više u Lawrence Lessig, _The future of ideas. The fate of the
commons in a connected world_, i _Code and other laws of cyberspace_ (s
pravničkog stajališta), Pekka Himanen, _Hakerska etika i duh
informacijskog doba_ (sa sociološkog stajališta),
http://boo.mi2.hr/~ognjen/radio.html (o regulaciji radija),
http://www.thething.it/netart/netart1.pdf (u kontekstu umjetnosti, na
talijanskom), http://boo.mi2.hr/~ognjen/tekst/barbrook-reg.html (u
kontekstu lijeve politike)]
[*] o čemu više u Oleg Maštruko, razgovori uz ćevape (neobjavljeno)
Ognjen
FuT hr.comp.gnu